Skip to main content

LISICA - DUBRAVKA UGREŠIĆ

 " Zaista, kako nastaju priče? Vjerujem da to pitanje postavljaju sebi mnogi pisci, iako većina izbjegava odgovor. Zašto? Možda zato što ne znaju odgovor, a možda i zato jer se boje da će se ponašati poput onih liječnika koji u razgovoru s pacijentima koriste isključivo latinske nazive (istina, takvih je sve manje!), ne bi li nad pacijentom ostvarili prednost (koju ionako imaju) i zadržali ga u inferiornu položaju (u kojemu se pacijent ovako ili onako nalazi). Zato pisci radije sliježu ramenima i dopuštaju čitaocima da vjeruju kako priče rastu poput korova, što je možda i bolje. "


Ovako počinje "Lisica" Dubravke Ugrešić. Njena priča o tome kako nastaju priče je kombinacija autobiografije, eseja, putopisa, romana, humora. Iz svog života izvlači fragmente koji joj možda mogu pomoći u otkrivanju nastanka priče. Ona je kao lisica, na sebe navlači maske studentkinje, predavača, ljubavnice i bake. Pričom nas vodi preko Rusije u daleki Japan, obilazi Napulj, govori o Americi, voli u Hrvatskoj. Preispitujući sebe o tome šta je književnost i kako neka priča nastaje, dovodi i nas, čitaoce, u tu istu poziciju. 

"Lisica je utelovljenje lukavosti i izdaje. Ako se duh lisice useli u čovjeka, rod tog čovjeka je proklet. Lisica je totem pisaca."

Svojim pisanjem Dubravka navodi na razmišljanje. Opuštanje kao da nije dopušteno, već je i mene, čitaoca, navela da krenem u potragu o nastanku priča. Zanimljivo je to što je ona, kao književnik i pisac, postavila pitanje koje možda sami čitaoci trebaju postaviti i ispitati: Kako nastaju priče? Međutim, iako je knjiga izazovna i ne dozvoljava čitaocu da bude pasivan, istovremeno je i pitka i divnim načinom pisanja ne prestaje da izaziva radoznalost čitaoca.   

Ova priča o traženju odgovora je, rekla bih, neobična. Od dela kada nas Dubravka upoznaje sa Borisom Pilnjakom i ruskim piscima XX veka, Nabokovim, Levinom. Do dela kad se vraća u svoju prošlost i prikazuje nam svoje prava osećanja i slabosti kao pisca i kao osobe. Pokušava da otkrije koliku ulogu geografija tj. mesto radnje imaju u pričanju priče, da li je vrednost književnog stvaralaštva jednog pisca ili fama oko njegovog imena ono što privlači čitaoce i da li se današnji sajmovi knjiga razlikuju od srednjovekovnih vašara. Da li se pojedini žanrovi književnosti dele na muške i ženske, da li "djevojčice" pišu samo ljubavne romane a da li su zapisi iz podzemlja rezervisani za muškarce. Otkriva da je ponekad je čak i dovoljno biti nečija fusnota kako bi bio zapamćen.

"Tu sam negdje osetila da se i moja priča o tome kako nastaju priče savila u prsten i vratila na svoj početak, slična lisici koja je izmorena igrom prilegla da se odmori, i sada pospano žmirkajući pada u san. U snu slatko siše vršak vlastita repa kao beba svoj prst."

Kupovinom knjige nisam znala šta je to što me čeka "unutra". Do trenutka kada sam otvorila knjigu i pročitala prvu rečenicu, živela sam u neznanju. Dopustila sam da mi sama Dubravka kaže to što želi bez nepotrebnog uplitanja drugih ljudi. I nisam se pokajala. Bilo je pravo osveženje odvojiti se od svih priča, prestati biti samo čitalac, obući lovačko odelo i krenuti u lov na lisice. 

Hvala na čitanju!

Comments

Popular posts from this blog

OČEVI I OCI - SLOBODAN SELENIĆ

Život jednog čoveka sastoji se, između ostalog, i iz velikog broja trenutaka u kojima mora doneti odluku, napraviti izbor. Tim svojim odlukama on bira u kojem pravcu će teći njegov život i kakva će osoba biti.  Ali šta je sa onim što čovek nije mogao sam izabrati, a ipak nosi u sebi čitavog života i što ga na neki način definiše? Ime, nacionalnost i veroispovest ne biramo sami, to nam je rođenjem dato i zavisi samo od izbora naših roditelja i zemlje u kojoj se rodimo ili iz koje su naši preci. Uprkos saznanju da izbor nismo sami napravili kroz život koračamo osvrćući se kada čujemo da neko izgovori ime koje nam je pri rođenju dato, govorimo jezikom koji najbolje razumeju naši sunarodnici , poštujemo običaje i verujemo onako kako su nas učili odmalena. Šta biva onda kada to što jesmo, od samog rođenja, postane preveliki teret za nas, koža iz koje je nemoguće izaći? Glavna tema Selenićevog romana Očevi i oci jeste pripadanje jednom narodu, njegovoj kulturi i mentalitetu, susret dveju

AUTOBIOGRAFIJA - BRANISLAV NUŠIĆ

Moram priznati da je moj prvobitni plan bio da ovu recenziju preskočim. Ne zato što nemam šta o ovoj knjizi reći, već zato što smatram da je sve ono najbitnije već rečeno, i da bi možda prikazi pojedinih delova ovog izvanrednog dela bili dovoljni da svi oni  do čijih ruku ova knjiga još nije došla odmah pohitaju u potragu za istom. Ali onda  sam   uhvatila sebe u razmišljanju o tome šta bih ja, da imam iole talenta za pisanje na ovakav humorističan način, izdvojila iz svog života i stavila na papir. Iskreno, ukoliko ste ikada obratili pažnju na sebe ili ljude kojima ste okruženi, primetili biste, poput mene, da se svi mi rado prisećamo onih delića naših života koji su ispunjeni nekom dosetkom, šalom ili neugodnom situacijom u kojoj smo se našli, koja nas je naučila pameti ili iz koje smo izvukli deblji kraj. Sve te trenutke rado prepričavamo, pokušavajući da se prisetimo najsitnijih detalja i koristeći reči kojima bismo sve to dočarali drugima, uvlačeći ih u našu priču i izazivajući u

KNJIGA O MILUTINU - DANKO POPOVIĆ

" Knjiga o Milutinu " je najpoznatije delo Danka Popovića, kojim je skrenuo pažnju na sebe i svoj rad, ali kojim je takođe, na jedan jezgrovit način, iz potpuno novog ugla, dočarao period od oko 40 godina, stanje u državi, društvene promene i uticaj svega ovoga na život malog čoveka - šumadijskog seljaka. Dajući Milutinu reč i mogućnost da izrazi svoje mišljenje, stavove i negodovanja, Popović ukazuje na skrivenu i neizrečenu sliku ratova, na heroje i njihov pravi put do ordena na grudima, na njihovu nesreću i gubitke koji nisu uvršteni u pobedu koja se slavi.  Mnogo godina nakon 1914. godine i početka Prvog svetskog rata, pokušavajući da prekrati vreme u zatvoru, Milutin se mislima vraća na dan kada su zvona zvonila sa svih strana i pozivala ljude u rat. On, glavni protagonist i pripovedač ove knjige, priseća se trenutaka koji su obeležili njegov, ali i živote mnogih drugih. Povratkom u prošlost i pripovedanjem svih događaja koji su usledili nakon tog dana, on pokušava